Gili, gili, hahaha…

Gili, gili, hahaha…

Po definiciji, fenomen je svaka pojava u duhovnom i materijalnom svetu koja se pokazuje našim čulima, naročita prirodna pojava ili sjajna pojava, čudo. Jedno takvo čudo svojstveno čoveku jeste i smeh.

piše: Tijana Vukojičić

Kao nesvesna reakcija smeh je karakterističan svim ljudima naše planete. Možete odlučiti da se smejete i zaista vi ćete se nasmejati, ali rezultat ce biti tzv. namešten, izveštačen osmeh, koji se, usput, izuzetno lako detektuje i malo je verovatno da ćete nekoga obmanuti. Upravo zbog toga psiholozi se slažu da je smeh ipak sfera koja ne podleže svesnoj kontroli i čak otkriva nesvesnu dimenziju naše licnosti.

Iako je smeh spontan i naizgled jednostavna pojava u odredjenim situacijama, zapravo veoma malo se zna o samom mehanizmu njegovog nastanka u mozgu. Ono što je poznato jeste da je smeh prouzrokovan mnogobrojnim senzacijama i mislima, a ujedno aktivira i veliki broj različitih delova ljudskog tela. Kada se smejemo, to se čuje i vidi, a veoma često malo intenzivinije smejanje pokreće mišiće naših ruku, nogu, trupa, dijafragme. Smeh takodje podrazumeva i modifikaciju načina našeg disanja. Prilično komplikovana pozadina jedne relativno jednostavne ljudske reakcije, zar ne?

Pored toga sto je očigledno smeh kompleksna psihološka manifestacija nesvesnog u nama, smeh je specifičan i po svojoj socijalnoj osnovi. Smeh je društvena pojava i zato je toliko karakterističan čoveku kao interakcijskom biću. Ovo znamo, jer veoma retko se smejemo sami.

Dr. Robert Provine u svojoj knjizi »Laughter« istražuje ovaj fenomen. Prvi osmeh javlja se kod bebe stare tri do četiri meseca i to je, baš kao i plakanje, način kojim deca u najranijem dobu komuniciraju sa majkom. Taj oblik neverbalne komunikacije je od tog perioda, pa do kraja našeg života stalno prisutan i svakodnevno korišćen u najrazličitijim prilikama.

Ustaljeno je mišljenje da je smeh uglavnom povezan sa humorom, ali društvena praksa pokazuje drugačije – smeh je pre svega direktno povezan sa medjuljudskim odnosima i interakcijskim vezama u koje ljudi stupaju. Dvadesetogodisnje istraživanje u Americi pokazalo je da se ljudi najčešće ne smeju šalama ili vicevima, već spontano i na najobičnije »zdravo, kako si?«. Mozak je taj koji odlučuje kada ćemo se smejati, a zanimljivo je da se veoma retko smejemo usred govora, vec samo u pauzama (isto kao što tada i dišemo).

Teorija evolucije uči nas da je čovek nastao od majmuna. Da li se onda i majmuni smeju? Da! Psiholozi su utvrdili da čak i kada zagolicate gorilu, on će ispuštati zvuke koji nisu baš smeh, ali su nešto što možemo nazvati pretečom ljudskog smeha. To je karakteristika samo ovih životinja. Sve ostale u slišnim situacijama proizvode odredjene zvuke i reakcije, ali to je veoma daleko od čovekovog smeha.

Nikom nikad nije uspelo da tašno utvrdi koliko često se ljudi smeju. Smatra se da se najviše smeju deca izmedju pete i šeste godine života i taj smeh povezan je sa igrom i komunikacijom tokom igranja. Kod odraslih je to značajno manji broj i iznosi oko 17 puta dnevno.

I pored ovih saznanja koje nam otkriva psihologija, smeh i dalje ostaje jedna od večitih enigmi ljudske prirode. Za razliku od svahilija ili engleskog jezika koje moramo da naučimo, smeh nam je urodjen, jer posedujemo prirodni kapacitet da se smejemo. Ludi bi bili da ga ne iskoristimo. Dajte barem bar tih prosečnih 17 osmeha na dan.

meni je narocito otkad sam se porodila osmijeh stalno 'okacen' na licu.
Znas da mi se desava da mi se ljudi javljaju na ulici,a onda ukapiram da je vjerovatno zbog toga sto mi osmjeh treperi na faci,pa ono mozda kontaju da mislim da ih znam odnekud,hehe.
Juce je na 'Milioneru'bila jedna tako simpaticna teta koja je vristala od smijeha (ali ono spontano,prirodno) kad god bi dala tacan odgovor.Za poludit koliko je bila draga.

Tko se zadnji smije, živi duže
Onaj tko bi osmislio način kako prodavati smijeh u bočicama bio bi bogat čovjek! Ipak, bogatom se može smatrati i ona osoba koja nosi osmijeh na licu. Bogata duhom, vedrinom, pozitivnim pristupom, ali i bogata zdravljem


Smijehom se povećava frekvencija srca te ono poboljšava cirkulaciju i opskrbu krvlju svih dijelova tijela


Ne jedno istraživanje dovelo je u izravnu vezu zdravlje i smijeh. I rezultati su bili više nego dobri, toliko dobri da se izreka 'umrijeti od smijeha' može proglasiti totalnim promašajem i apsurdom.

Poznat je slučaj Normana Cousinsa koji se nasmijao izravno u lice svojoj bolesti. Nakon što mu je dijagnosticiran ankilozantni spondilitis, teška upalna reumatska bolest, doktori su predvidjeli da ima minimalne šanse za oporavak. Cousins ih je opovrgnuo, i to ne skupocjenim tretmanima niti lijekovima, već svakodnevnim smijanjem od srca.
Smijeh oslobađa i endorfine koji sprečavaju bol i imaju smirujući i antidepresivni učinak

Svakoga dana gledao je komedije ili čitao humoristične priče, othrvao se negativnim emocijama, strahu i potištenosti, kojima često naginju teški bolesnici i uživao u humoru kojim se okružio. U početku je primijetio da sve bolje spava, bez trošenja analgetika i sedativa, a otkrio je i da smijeh stimulira smanjenje sedimentacije i povlačenje upalnih procesa.

Kroz neko vrijeme u potpunosti je ozdravio, a vlastiti primjer potaknuo ga je da na jednom američkom medicinskom fakultetu predvodi istraživački tim koji proučava blagodati smijeha.

Što se događa u tijelu kada se smijemo

Od jakog i dužeg smijeha povećava se frekvencija srca, mijenja se frekvencija i dubina disanja, a aktivno radi nekoliko mišićnih skupina: dijafragma, trbušni i međurebreni mišići, pomoćni dišni i mišići lica, te povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Smijanje poboljšava cirkulaciju i opskrbu krvi svih, a pogotovo perifernih dijelova tijela, opskrbu organizma kisikom i aktivira metabolizam.

Svaki je razlog za smijeh dobar ; )

Istraživanja su potvrdila da su nakon smijanja smanjene razine kortizola i adrenalina, hormona koji nas 'pucaju' za vrijeme stresa i sa sobom povlače rast krvnog tlaka, poremećaje metabolizma i začepljenje arterija. Nadalje, tvrdi se da smijeh povećava spontano stvaranje limfocita i aktivnosti NK ('natural killer') stanica – limfocita koji uništavaju tumorske stanice.

Raspoloženje utječe i na imunoglobulin A, prvu zaštitu dišnih sustava od mikroorganizama, koji je viši u danima kada smo veselo raspoloženi. Također, smijeh oslobađa i endorfine, takozvane unutrašnje opijate koji sprečavaju bol i imaju smirujući i antidepresivni učinak. Dodajmo i da su analize uzorka moždanih valova pokazale da su lijeva i desna strana mozga mnogo bolje koordinirane kod osoba koje imaju razvijen smisao za humor i često se smiju.

Smijeh se posebno promatra na području psiho-neuro-imunologije vodeći se uskom povezanošću i međuovisnošću uma, odnosno emocija i imunološkog sustava. Pozitivne emocije, naravno, potiču i jačaju imunološki sustav što potvrđuju i rezultati raznih ispitivanja, kao i konkretni primjeri bolesnika koji su pozitivnim pristupom poboljšali svoje zdravstveno stanje.

Ako ste još uvijek sumnjičavi prema 'ha ha' terapiji, razlog da se dobro nasmijete potražite u činjenici da se smijanjem postižu jednaki rezultati kao i redovitim vježbanjem – izvrsna informacija za sve one kojima je draže zavaliti se u fotelju i pogledati dobar film. Njima preporučujemo komediju prema Cousinsovom receptu, bolje nego znojiti se od fizičkih aktivnosti. Potrošnja energije za vrijeme dobrog smijeha jednaka je, vjerovali ili ne, desetominutnom vježbanju na spravama za veslanje ili petnaestominutnoj vožnji na sobnom biciklu!

Smijeh opušta, održava dobro raspoloženje i širi dobre vibracije - stoga se smijte sa svojom obitelji

Smijeh masira psihu

Uz sve navedene prednosti utjecaja smijeha na stanje organizma, značajnija je psihološka vrijednost smijeha. Smijeh opušta, održava dobro raspoloženje i širi dobre vibracije. Smijeh je i razoružavajući alat – kada se nađemo u nekoj napetoj, pomalo neugodnoj ili uznemirujućoj situaciji zgodna šala može učiniti čuda i preokrenuti okolnosti.

Osim toga, tko se još voli družiti s mrgudima koji se nasmiju samo u iznimnim situacija i to jedva primjetnim pomicanjem kutova usana – svi vole biti u blizini vedrih i nasmijanih osoba. Osim što su pravi magnet za društvo, ugodni su prijatelji, životni partneri ili poslovne kolege.

I zato - ne skrivajte osmijeh u sebi. Nosite ga jer će vam ne samo ukrasiti lice, već i poboljšati život! I to ne samo vaš, nego i onih s kojim ga dijelite.


Tajana Klasić

http://www.wikihow.com/Stop-Laughing-when-You-Laugh-at-Inappropriate-Times

Ja sam negdje duboko zahvalna mm jer od kad smo se upoznali, tj. od kad smo se poceli zabavljati, mnogo se vishe smijem, on se uvijek neshto budaleshe, ne samo sa mnom nego je i inache takav lik...Super su nam oduvijek bili zajednichki izlasci, jer otprilike nikog nismo fermali oko nas 2%, i uvijek bi se neshto keserili...Tad sam skontala da mi to mnoooogo prija, i sigurno se statisticki za oko 70% vishe smijem...A smijeh je lijek, zaista...